
U mnogim zemljama širom sveta danas se obeležava Svetski dan šale, 1. april, a ljudi na ovaj dan tradicionalno smišljaju neškodljive, simpatične šale kako bi se zabavili i nasmejali svoje bližnje.
U nekim zemljama 1. april obeležava se samo pre podne, dok se u nekim ljudi šale čitavog dana.
U Velikoj Britaniji, Australiji i Južnoafričkoj Republici šale se zbijaju samo do podneva, a onaj ko ih napravi posle podne naziva se aprilskom budalom (April Fool).
U Francuskoj, Belgiji, Holandiji, Italiji i francuskim govornim područjima Kanade i Švajcarske, tradicija 1. aprila poznata je kao „aprilska ribaˮ (april fish).
Uobičajena šala je pokušaj da se neprimetno zalepi papirnata riba na leđa „žrtveˮ.
Najraniji trag povezivanja 1. aprila sa zbijanjem šala potiče iz Kanterberijske priče iz 1392. godine.
Prema jednoj teoriji, običaj obeležavanja Dana šale nastao je u 16. veku, kada je početak Nove godine pomeren sa 25. marta na 1. januar.
Ranije se u mnogim evropskim gradovima Nova godina slavila od 25. marta i proslava je trajala sve do 1. aprila.
Ljudi koji su prihvatili novi kalendar često su se šalili na račun onih koji su nastavili da slave po starom običaju, pa se veruje da je upravo iz toga nastala tradicija prvoaprilskih šala.
U 18. veku postojalo je i mišljenje da ovaj dan ima još starije poreklo, povezano sa biblijskim likom Noje.
Jedan tekst iz engleskih novina iz 1789. godine navodi da je Noje tog dana prerano poslao golubicu iz barke.
Tokom vremena pojavile su se i poznate prvoaprilske podvale.
Tako je BBC u emisiji Panorama 1957. godine objavio prilog o navodnoj berbi špageta u Švajcarskoj, što je navelo mnoge gledaoce da se raspituju kako mogu sami da uzgajaju špagete.
Sličnu šalu napravio je Burger King 1998. godine u SAD, kada je reklamirao hamburger posebno dizajniran za levoruke, kod kojeg sastojci „cureˮ na desnu stranu.
Britanski Gardijan je 1977. godine objavio tekst o izmišljenoj turističkoj destinaciji sa ostrvima Aperkejs i Louerkejs, glavnim gradom Bodoni i vođom po imenu General Pik.
Čitaoci su kasnije otkrili da su svi nazivi zapravo preuzeti iz tipografskih termina.
Zanimljivo je da su neki stvarni događaji koji su se dogodili 1. aprila često dočekivani sa nevericom.
Na primer, Iran je 1979. godine proglasio 1. april Danom republike, ali mnogi i danas sumnjaju u autentičnost tog praznika.
Slična situacija dogodila se i 2009. godine u danskom gradu Albertslund, gde je jedna škola zamalo potpuno izgorela jer vatrogasci nisu odmah poverovali da su prvi pozivi za pomoć bili stvarni, prenosi Tanjug.